11 C
Sarajevo

Kanton Sarajevo

Na osnovu Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH”, broj 1/94), Skupština Kantona Sarajevo je na sjednici održanoj 11. marta 1996. godine donijela Ustav Kantona Sarajevo, kojim je uređena organizacija i status Kantona Sarajevo, njegove nadležnosti i struktura vlasti.

Područje grada Sarajeva, koje je razgraničenjem između entiteta u Bosni i Hercegovini po Mirovnom sporazumu za Bosnu i Hercegovinu potpisanim u Parizu 14. decembra 1995. godine pripalo Federaciji Bosni i Hercegovini, organizovano je kao kanton u skladu sa Ustavom Federacije BiH i Ustavom Kantona Sarajevo. Službeni naziv ovog kantona je Kanton Sarajevo, a njegovo sjedište je u Sarajevu.

Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i Federacije BiH. Organi vlasti u Kantonu su dužni obezbijediti punu zaštitu interesa Bosne i Hercegovine i Federacije BiH na području Kantona Sarajevo.

Teritorij Kantona obuhvata područja općina Centar Sarajevo, Hadžići, Ilidža, Ilijaš, Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Trnovo i Vogošća, kako je to utvrđeno Mirovnim sporazumom.

Kanton Sarajevo je smješten u planinskom masivu Dinarida, na kontaktu dviju velikih prirodno-geografskih cjelina: Podunavlja i Jadranskog mora. Zauzima površinu od 1.268,5 km² što čini 2,5% teritorija Bosne i Hercegovine. Kanton Sarajevo se nalazi između 43º35’ i 44º7’ sjeverne geografske širine, te između 18º0’ i 18º38’ istočne geografske dužine. Rastojanje između najsjevernije tačke Kantona i najjužnije iznosi 62 km, a između zapadne i istočne tačke dužina je 52,5 km. Ukupna dužina granice Kantona Sarajevo je 303,5 km.

Sa geomorfološkog aspekta Kanton Sarajevo predstavlja izrazito planinsku oblast, gdje se 78% prostora nalazi u rejonu iznad 700 m nadmorske visine, brdskom rejonu od 550 m do 700 m pripada 13%, dok nizijskom rejonu pripada svega 9% teritorije. Prostor Kantona Sarajevo karakterišu dva klimatska tipa: do 600 m nadmorske visine zastupljena je kontinentalna klima, dok je na prostoru iznad pomenute nadmorske visine zastupljen kontinentalno-planinski i alpski tip klime.

Područje Kantona Sarajevo je poznato po nekim prirodnim mineralnim sirovinama i njihovom iskorištavanju još iz predrimskih vremena. Najviše su se koristili prirodni građevinski materijali: šljunak, pijesak, glina, dolomit, krečnjak i kvarcni pješčari, a manjim dijelom mangan, živa, te pitke i mineralne vode za piće i termomineralne vode u banjske svrhe. Ipak, danas su najvažniji i najvrijedniji prirodni resurs Kantona Sarajevo vode za piće Sarajevskog polja. Drugi po vrijednosti su termomineralne vode Ilidže i Blažuja, te termalne vode Butmira.

Procijenjuje se kako na području Kantona Sarajevo živi oko 400.000 stanovnika.

Izvor: Vlada KS

Grad Sarajevo

U Kantonu Sarajevo općine Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad čine Grad Sarajevo, kao jedinicu lokalne samouprave. Grad Sarajevo na području četiri općine ima 297.416 stanovnika.

Diplomatska predstavništva

Lista ambasada, konzulata i međunarodnih organizacija:
http://mvp.gov.ba/ambasade_konzulati_misije/ambasade_u_bih/Default.aspx

Religija

Konfesionalna slika Sarajeva je jedinstvena u Evropi, te se zbog njene raznolikosti grad nerijetko poredi sa Jerusalemom. Sarajevo je sjedište Reisul-uleme, poglavara Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sjedište Dabrobosanske mitropolije Srpske pravoslavne crkve, te sjedište Vrhbosanske nadbiskupije rimokatoličke crkve u Bosni i Hercegovini.

Sami centar grada, udaljeni tek stotinjak metara jedni od drugih, nalaze se brojni sakralni objekti četiri svjetske konfesije: džamije iz osmanlijskog perioda, pravoslavne, katoličke i evangelističke crkve, sinagoga i drugi kulturno-historijski spomenici.

Kulturno informativni centri

Novosti