-4 C
Sarajevo

Dobro došli u Sarajevo, kapiju Istoka i vrata Zapad!

m. pers. – tur. – bos. (saray ovasi – polje oko dvora, Sarajevsko polje); tur. (Saraj – Bosna), tal. (Seraglio – Seraljo).

U Bosni, u dolini ispod Trebevića, prije pola milenija, nastao je grad čije ime znači dvorac u polju ili polje oko dvorca. Bosanski sandžak – beg, Isa – beg Ishaković na lijevoj obali Miljacke podigao je taj dvorac, sagradio ćupriju i osnovao čaršiju.

Sarajevo je oduvijek bilo raskršće važnih puteva koji su išli iz istočne u zapadnu Evropu, iz mediteranskog bazena ka centralnoj Evropi i obratno. «To je grad koji je u okviru različitih historijskih zbivanja stoljećima bio utočište i raskršće svjetova, s putevima u Carigrad, Zagreb, Cetinje – Beograd, Beč – Peštu i Jeruzalem». Sarajevo je kroz istoriju postalo most na kome su se sučeljavali i spajali Orijent i Zapad.

Grad predstavlja veoma skladno ukomponovanu cjelinu sa okolnim prirodnim ambijentom. Sa sjevera ga obrubljuju brda, sa juga planina Trebević. Na zapadu se pruža Sarajevsko polje i obronci planine Igman, ispod koga izvire rijeka Bosna. U neposrednoj blizini grada nalaze se planine Igman, Bjelašnica, Treskavica i Jahorina. O prirodnim ljepotama Sarajeva ostali su brojni zapisi u putopisima. O gradu se govori kao o: «alemu među smaragdima», «čarobnom biseru u zelenoj oazi», «gradu sa najljepšim položajem».

Grad se nalazi na, prosječno, 550 metara iznad mora, a naselja na okolnim padinama brijegova i planina uzdižu se i do 700 metara nadmorske visine.

Sarajevo i njegova istorija počinju se rađati u dolini rijeke Miljacke. Rijeka je duga 36 kilometara i nastaje spajanjem Paljanske i Mokranjske Miljacke kod sela Bulozi. Kao desna pritoka ulijeva se u rijeku Bosnu kod sela Butila. Rijeka je ime, najvjerovatnije, dobila po mulju koji u kišnim razdobljima oboji vodu u crveno. U širem području Sarajeva teku još tri rijeke; Mošćanica, Željeznica i Bosna tako da grad ima veoma povoljne hidrološke uslove i vrlo kvalitetnu vodu.

Od osnivanja 1462. godine Sarajevo je više od četiri stoljeća bilo sjedište provincije u sastavu otomanskog carstva, pod okupacijom Austro–Ugarske monarhije sjedište Zemaljske vlade Bosne i Hercegovine, a od 1945. godine glavni grad Republike Bosne i Hercegovine. Od 1995. godine Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine.

 

Sarajevo danas – muzej pod otvorenim nebom.

Kada god odlučite doći u Sarajevo napravili ste pravi izbor. Malo je gradova na svijetu koji na tako malom prostoru mogu ponuditi toliko zanimljivosti kao Sarajevo. Istorijske znamenitosti, prirodne ljepote i poseban doživljaj susreta Istoka i Zapada; sve su to razlozi koji su dovodili i još uvijek dovode veliki broj ljudi u posjetu Sarajevu. Zima nudi obilje mogućnosti za zimske sportove ili rekreaciju na snijegu. Proljeće i jesen, sa blagom klimom, nude prijatna istraživanja prirodnih ljepota u okolini i dinamičan program kulturnih manifestacija u gradu. Ljeto je vrijeme kada grad, njegovi trgovi i ulice postaju «pokretni praznik» i kada grad živi dvadeset i četiri sata dnevno.

Sarajevo ima svoju specifičnu gravitaciju, tako da jedna posjeta veoma često znači početak trajnije vezanosti za ovaj grad i njegove ljude. Zato je najbolje da dođete pa da se i od vas čuje da li ste zavoljeli Sarajevo!

 

Zašto se svi zaljube u ‘glavni grad Balkana’

Idealna lokacija – Sarajevo se nalazi u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine i Jugoistočne Evrope. U radijusu od 250 km nalaze se Dubrovnik, Split, Podgorica, Beograd je udaljen 349 km, a Zagreb 405 km.

Grad u prirodi – Malo je gradova na svijetu koji se mogu pohvaliti kako su se razvili podno čak tri olimpijske planine, Trebevića, Igmana i Bjelašnice.

Muzej na otvorenom – Razvoj kulture u Sarajevu počiva na nekoliko bitnih uporišta. Zanimljiva istorija, veliki broj kulturno – istorijskih spomenika iz različitih epoha učinili su ovaj grad pravim muzejem pod vedrim nebom.

Gastronomija – Sarajevo je gurmanski raj. Biti u Sarajevu a ne probati neke od delicija ravno je biti u Parizu i ne vidjeti Eiffelov toranj. Bosanska kuhinja dosta podsjeća na tursku, ali zbog duge vladavine Austro-Ugarske osjeti se uticaj centralne Europe. Spoj tih dviju ‘sredina’ najbolje se može osjetiti na tanjiru.

Kultura domaćina – Grad kafana i bašta; to je jedna od osnovnih oznaka Sarajeva, koje je od davnina bilo na putu  karavana  za prenos  robe sa istoka  na zapad i obratno. Još od čuvenih karavan – saraja, pa preko Kolobara hana, Tašlihana i Morića hana do savremenih hotela, ovaj grad je uvijek imao veliki broj ugostiteljaskih objekata za smještaj gostiju i još više dobrih kafana, restrana i ljetnih bašti za odmor i razonodu putnika.

Sarajevo je uvijek bilo i ostalo otvoren grad. Od osnivanja pa do danas u gradu je vrlo živa tradicija ugošćavanja stranaca, putnika namjernika i prolaznika. Neposrednost i gostoljubivost Sarajlija najbolje se pokazala tokom trajanja XIV zimskih olimpijskih igara 1984. godine kada su se svi; i takmičari i gosti, osjećali kao da su kod svoje kuće.

Novosti