Svrzina kuća

Do «evropeizacije» u Sarajevu je dominirala specifična kultura stanovanja koja je u pravom smislu simbolizirala odnos prema životu i i životnu filozofiju bosanskog čovjeka. Na strmim padinama građene su udobne, svijetle, komforne kuće sa avlijom, ograđene visokom avlijom od spoljnog svijeta i baštom iza kuće. Kuća je čuvala intimu porodičnog života i pružala uvid u život na ulici. Sa druge strane, preko bašte, vidik je bio široko otvoren prema horizontu. Svrzina kuća je najljepši očuvani primjerak izuzetnosti sarajevskog stambenog graditeljstva u otomanskom periodu. Predstavlja biser bošnjačke gradske kulture stanovanja XVIII i XIX stoljeća. Sastoji se iz više cjelina međusobno povezanih sa dvije avlije i nekoliko bašči. Svrzina kuća odgovara tipičnoj arhitekturi svoga vremena: relativno skroman izgled kuće okrenut prema ulici i veoma bogato uređena unutrašnjost; podjela na selamluk – muški, odnosno javni dio kuće, te haremluk – ženski, porodični dio kuće; četverovodni krovovi, doksati, divanhane, magaze, hamami, voda u dvorištu… Kuću je sagradila ugledna sarajevska porodica Glođo, a naslijedila je porodica Svrzo.

Baščaršija

Bascarsija